OLEG BUTKOVIĆ

Ministar mora, prometa i infrastrukture.

Devet razvojnih projekata riječke luke i riječkog prometnog pravca, koje provode Lučka uprava Rijeka i HŽ infrastruktura, a sufinanciraju se sredstvima Europske unije iz Instrumenta za povezivanje (CEF-Connecting Europe Facility) s ukupno 2,6 milijarda kuna. Od devet projekata, šest je razvojnih projekata Lučke uprave Rijeka - ukupne vrijednosti gotovo 116 milijuna eura, kod kojih se 82 posto sufinancira iz CEF-a, a tri su projekta HŽ Infrastrukture.

Oleg Butković, dipl. ing., gradonačelnik Grada Novi Vinodolski rođen je 4. svibnja 1979. godine u Rijeci. Oženjen je, otac je dvoje djece. Na Pomorskoj školi u Bakru maturirao je 1998. godine, a 2001. godine završio je višu, a 2002. stekao je visoku stručnu spremu na Pomorskom fakultetu u Rijeci – smjer nautika. Na Pomorskom fakultetu u Rijeci 2004. godine je znanstveni novak, a 2008. godine upisao je doktorski studij na Pomorskom fakultetu u Rijeci.

Godine 2004. postao je predsjednik HDZ-a u Novom Vinodolskom, a 2005. godine izabran je za gradonačelnika Grada Novog Vinodolskog. U drugom mandatu 2009. godine izabran je na neposrednim izborima za gradonačelnika Grada Novi Vinodolski. Godine 2012. izabran je za predsjednika Županijskog odbora HDZ-a Primorsko – goranske županije. Iste godine izabran je za člana Predsjedništva HDZ-a, člana Središnjeg odbora HDZ-a, člana Predsjedništva Nacionalnog vijeća HDZ-a te za predsjednika Odbora za promet, pomorstvo i veze.Gradonačelnik Grada Novog Vinodolskog Oleg Butković izabran je na parlamentarnim izborima 8. studenog 2015. godine za zastupnika HDZ-a u Hrvatski sabor.Na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 22. siječnja 2016. godine Oleg Butković imenovan je za ministra pomorstva, prometa i infrastrukture u Vladi Republike Hrvatske.

Hrvatska Demokratska Zajednica

Hrvatska demokratska zajednica osnovana je 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK „Borac“ na Jarunu. Na toj je skupštini prvim predsjednikom stranke imenovan

dr. Franjo Tuđman
.

Iz skučenih prostorija nogometnoga kluba HDZ je započeo politički uspon kojega je prva formalna potvrda bila pobjeda na prvim višestranačkim izborima u svibnju 1990. godine s osvojenih 60% zastupničkih mjesta u Hrvatskom Saboru.

HDZ je hrvatska državotvorna stranka koja ne odstupa od temeljnih načela prema kojima je stranka koja okuplja sve slojeve hrvatskoga naroda i drugih građana Republike Hrvatske, na načelima demokracije i kršćanske civilizacije, te na tradiciji i identitetu hrvatskoga društva i narod.

STATUT

Statut Hrvatske demokratske zajednice propisuje ciljeve i način djelovanja HDZ-a. Uz temeljne odredbe uređuje pitanja članstva, ustrojstva, načine organiziranja unutar stranke kao i pitanja vezana uz financiranje i sredstva za rad Hrvatske demokratske zajednice.

Statut HDZ-a

1989.GODINA

U Zagrebu je u veljači na Tribini Društva književnika Hrvatske (28. veljače) dr. Franjo Tuđman obrazložio programske osnove Hrvatske demokratske zajednice. Tada je prvi put javnosti najavljen osnutak HDZ-a.

U ožujku Okružno javno tužilaštvo, nakon održane javne tribine u Društvu književnika Hrvatske o osnivanju Hrvatske demokratske zajednice, pokrenulo je prekršajni postupak protiv dr. Franje Tuđmana jer je, navodno, prekršio sudsku zabranu javnoga istupanja u trajanju od pet godina. Postupak je obustavljen jer je dr. Tuđman, u raspravi pred općinskim sucem za prekršaje općine Centar u Zagrebu, dokazao da mu je sudska zabrana javnog nastupanja istekla 22. ožujka 1988.

GSUP je u lipnju u Zagreb izdao rješenje (br. 21/3 UP-I-2988/89.) o zabrani održavanja Osnivačke skupštine HDZ-a, najavljene za 17. lipnja u hotelu Panorama u Zagrebu. Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučili su da se skupština održi na nejavnom mjestu.

U ime Inicijativnog kruga HDZ-a podnesena je žalba RSUP-u SRH na rješenje GSUP-a kojim je zabranjeno održavanje Osnivačke skupštine HDZ-a.Objavljen "Bilten HDZ-a", br. 1.

U Zagrebu (17. lipnja) u prostorijama Nogometnoga kluba Borac na Jarunu u nazočnosti 48 osnivača i tri gosta (iz Slovenije) održana je Osnivačka skupština Hrvatske demokratske zajednice. Predsjednikom je postao dr. Franjo Tuđman.

Izvršni odbor HDZ-a u rujnu je uputio javni prosvjed protiv pokušaja trgovanja hrvatskom Istrom i Dalmacijom koje su u razgovorima s talijanskim neofašistima najavljivali srpski akademici Dobrica Ćosić i Antonije Isaković.

U Zagrebu održan sastanak Središnjeg odbora HDZ-a, na kojemu je na prvoj sjednici, među ostalim važnim odlukama, usvojeno:

- potpora Skupštini SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana

- javno priopćenje pod naslovom „Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost”

- “Apel živućim članovima zadnjeg Upravnog odbora Matice hrvatske” za obnovu te najstarije hrvatske kulturne ustanove

- Zahtjev “Gradskoj skupštini Zagreba” za vraćanje spomenika banu Josipu Jelačiću na glavni zagrebački trg.

Iznesen je podatak da je HDZ potkraj rujna u SR Hrvatskoj imao oko 20 000 članova.

U Zagrebu je (23. prosinca) održana osnivačka skupština gradske organizacije HDZ-a.

Čelništvo HDZ-a uputilo (26. prosinca) Otvoreno pismo Predsjedništvu Republičkog odbora SUBNOR-a (organizacija partizanskih boraca) Hrvatske, Socijalističkom savezu i Savezu komunista zbog neutemeljenih napada na HDZ-a, te “Otvoreno pismo predsjedniku Sabora, predsjedniku Predsjedništva CK SKH, generalnom direktoru RTV Zagreb ”zbog politike kojom se, usprkos najavljenom prihvaćanju višestranačke demokracije i slobodnih izbora, u stvarnosti i dalje diskriminira Hrvatska demokratska zajednica, unatoč tomu što je među novoosnovanim strankama u SR Hrvatskoj najbrojnija”.