LOKALNI IZBORI 2021

Gospodarenje otpadom

04.05.2021.
U Hrvatskoj se reciklira samo 18% prikupljenog otpada što je jedan od daleko najlošijih rezultata u odnosu ne europski prosjek od 43%.
Njemačka reciklira i kompostira otpad u količinama većim od 64%, Slovenija 62%, Austrija 59% te Belgija 55%, a manje od 30% otpada recikliraju i kompostiraju Rumunjska i Slovačka.
reciklažno dvorište

Njemačka, Švedska i Švicarska na odlagalištima zbrinjavaju samo 2% komunalnog otpada, a nasuprot navedenim članicama Europske unije, čak 90% otpada na odlagališta odlažu Hrvatska, Latvija i Malta. 
U našim spremnicima za otpad nalazi se 80% korisnog otpada; od toga 30% biootpada i 50% otpada za recikliranje kojeg čini (2% metala, 8% plastike, 8% stakla, 7% kartona i 19% papira)
U interesu Grada Kastva je osnivanje neovisnog komunalnog trgovačkog društva sa namjenom gospodarenja otpadom i grobljem te uređenjem okoliša i nakon toga će se raskinuti ugovor između Grada Kastva i K.D. Čistoća. 


U svezi gospodarenja otpadom komunalno trgovačko društvo Grada Kastva bi aktivnim mjerama vršilo provedbu obveza proizvođača otpada za smanjenje otpada te za njegovo odvajanje i odvojeno prikupljanje uključujući recikliranje i njegovu ponovnu uporabu. Oporaba i predobrada otpada u mobilnim i fiksnim reciklažnim dvorištima te kompostani i lokalnoj sortirnici prethodilo bi odlaganju nekorisnog otpada na CGO Marinšćina. Koristan otpad prodao bi se na komercijalnim tržištu otpada. Pasivne mjere komunalnog društva Grada Kastva činile bi kontinuirano provođenje kampanja podizanja svijesti i pridržavanja smjernica postupanja s otpadom od vrtića, škola i stavnovnštvu.

Novo podijeljeni spremnici za otpad različitih zapremina prema veličini domaćinstva na području Grada Kastva u suprotnosti su sa odredbama za prikupljanje otpada jer su domaćinstva dobila samo po jedan spremnik umjesto nekoliko spremnika s kojima bi se vršila selekcija otpada već na kućnom pragu. Tim potezom riječko komunalno poduzeće K.D. Čistoća nameće odlaganje na način da se miješa koristan i nekoristnan otpad te se ujedno i odvoz takvog pomiješanog korisnog i nekorisnog otpada smatra poslovnim i ekološkim promašajem K.D. Čistoća u gospodarenju otpadom što je i razlog povećanja cijena zbrnjavanja otpada i kada smo svjesni činjenice da ne postoji sortirnica ni spalionica otpada čime se ubrzano stvara velika količina otpada na CGO Marinšćina. Stoga je svakom domaćinstvu grada Kastva neophodno podijeliti nekoliko spremnika (3-4) za odvojeno prikupljanje prema vrsti otpada i koji bi imali čip, koji bi bili zatvoreni i u njih bi samo registrirani korisnik mogao odlagati otpad. Također je trebalo napraviti još više eko otoka sa kontejnerima većih dimenzija sa čipom za odvojeno prikupljanje otpada u naseljima i reciklažnim dvorištima.  Spremnici moraju biti obojani prema vrsti otpada i to za: papir i karton, staklo, metal,  plastiku te za organski i opasni otpad. Čipovi na spremnicima bi registrirali broj odlaganja otpada svakog korisnika i time bi naplata troškova zbrinjavanja bila u potpunosti realna prema količinama odloženog otpada te bi samo korisnik mogao ubacivati otpad u spremnike koji su mu dodijelnjeni. Otpad bi se odvojeno i odvozio u reciklažno dvorište i lokalnu sortirnicu na oporabu, a nekoristan otpad odvozio bi se na zbrinjavanje u CGO Marinšćina.

Nećemo dozvoliti da stanovnici grada Kastva solidarno podmiruju gubitke poslovanja trgovačkog društva Ekolus poradi lošeg rukovođenja i vođenja pogrešne strategije gospodarenja otpadom, koje upravlja županijskim deponijem za otpad CGO Marinšćina i koje je bez jasnog i opravdanog razloga u 2020. godini podiglo cijene za preuzimanje i zbrinjavanje komunalnog i glomaznog otpada za čak 758%!

Županija primorsko-goranska mora trgovačkom društvu Ekoplus d.o.o. pod hitno osigurati izvor financiranja za izgradnju spalionice komunalnog otpada na CGO Marinšćina, čijom bi se energojom stvorenom spaljivanjem otpada, proizvodila električna ili toplinska energija te bi se time do 68% smanjiio prikupljeni komunalni otpad koji se ne može dalje uporabiti. Ekološke standarde zbrinjavanja otpada zadovoljavaju postupci mehaničko-biološkog tretmana komunalnog otpada kojim se smanjuje volumen od 25 do 40% i spaljivanje sa učinkom smanjivanja količine otpada do 90% od čega se čak 80% energije dobivene iz spaljivanja otpada može iskoristiti kao električna ili toplinska energija.


Svim tim elementima propisanog prikupljanja, recikliranja i zbrinjavanja otpada, nestati će prije svega smrad sa CGO Marinšćina i smanjiti će se količina deponiranog nekorisnog otpada, što nas dovodi do krajnjeg cilja, čistog i zdravog okoliša za nas i naša buduća pokoljenja te ujedno i niže cijene zbrinjavanja otpada.