PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

HDZ snažno za razvoj Gorskog kotara (2)

Vijećnice Županijske skupštine PGŽ Sanja Beljan Brkić i Ivana Pečnik Kastner u ime kluba vijećnika HDZ nakon održane sjednice Županijske skupštine PGŽ izjavljuju:

Ispred Kluba vijećnika HDZ-a moramo izraziti zadovoljstvo sa postignutim rezultatima na 12. sjednici Županijske skupštine koja je održana po prvi puta u GK u Ravnoj gori, na kojoj je Župan Komadina razmotrio prijedloge Amandmana Kluba vijećnika HDZ-a i gotovo sve ugradio u svoj
Amandman koji je predložio na samoj sjednici toga dana, a svi županijski vijećnici su ga potom jednoglasno prihvatili.

 


Tako je kroz Fond za Gorski kotar PGŽ osigurala u proračunu za razdoblje od 2023.-2025. godine po 7 milijuna kuna godišnje za (su)financiranje projekata s područja GK.

  • Nadalje PGŽ je osigurala u proračunu za razdoblje od 2023.-2025.godine kroz Program poduzetništva, Program razvoja turizma te Program ruralnog razvoja po 6 milijuna kuna godišnje (su)financiranje projekata s područja GK.
  • Dok je za trogodišnje razdoblje Županijsks uprava za ceste osigurala u svom financijskom planu za period od 2023.2025. dodatnih 15 milijuna kuna za podizanje kvalitete cesta na području GK.

Na taj način bi se JLS na području GK izravno pomoglo sa dodatnih 18 milijuna kuna godišnje odnosno 54 mln kn u naredne tri godine.
Za ovu sjednicu fokusirali smo se isključivo na aktivnosti i mjere koje Županija Primorsko goranska može učiniti u okviru svojih ovlasti i proračunskih  mogućnosti u cilju bolje razvijenosti Gorskog kotara kao zaista posebne mikroregije koja u razvoju zaostaje za svim ostalim dijelovima PGŽ. Budući da je Gorski kotar tema o kojoj se raspravlja na gotovo svakoj sjednici Županijske skupštine, za ovu sjednicu održanu u Ravnoj gori predložili smo konkretne, realne i ostvarive prijedloge.

Prije svega moramo spomenuti često spominjani Fond za Gorski kotar koji je oformila Županija 2019. godine s ciljem pridonošenja održivom razvoju jedinica lokalne samouprave na području Gorskog kotara. Međutim, u razdoblju od 2019. godine do 2021. u Fondu je bilo osigurano ukupno 7,7 mln kn, a u tekućoj 2022. godini proračunom je predviđen iznos od ukupno 1.500.000,00 kn za ukupno 10 prijavljenih projekata. Smatramo da je cilj Fonda dobar, ali sredstva za jednu ozbiljnu revitalizaciju gospodarskog, socijalnog, demografskog i infrastrukturalnog stanja Gorskog kotara su nedostatna. Stoga smo predložili da se u proračunu za 2023. godinu, te projekcijama za 2024.godinu i 2025.godinu povećaju na 15 mln kn.

Nadalje, moramo se prisjetiti 2015. godine kao početak Švicarsko-hrvatske suradnje i švicarske darovnice u vrijednosti oko 230 mln kn kojom je bilo predviđeno financiranje projekta aglomeracije u Gorskom kotaru kada su općine Brod Moravice i Fužine, te grad Delnice morale osigurati 10 % vrijednosti projekta. To je bio ogromni teret za navedene JLS koje sa malim proračunskim sredstvima nisu mogle osigurati navedena sredstva pa je pomoć tada stigla iz Ministarstva regionalnog razvoja putem TD Komunalac d.o.o.. S obzirom da sada kreće II.faza projekta unapređenja vodoopskrbe i kanalizacijske infrastrukture u Gorskom kotaru, predviđa se da će to sada biti općine Lokve, Mrkopalj, Skrad i Ravna gora, u amandmanu predložili smo da u ovoj drugoj fazi Županija sufinancira projekt u vrijednosti 5% od ukupne vrijednosti projekta što bi bila velika pomoć za navedene općine.

Također, jedna od mjera kojima smo ciljano htjeli pomoći stanovništvu Gorskog kotara bila je da Županija od ukupnog prihoda koje ostvaruje na ime poreza na dohodak dio povrati stanovnicima Gorskog kotara. Iz proračuna PGŽ za 2022. godinu razvidno je da prihodi od navedenog poreza iznose 175 mil kn, a na samoj sjednici Župan je naveo da prihod na ime poreza na dohodak koji dolazi iz Gorskog kotara iznosi oko 7 mln kn te naveo da će financijska sredstva iz proračuna u tom iznosu kanalizirati prema proračunima JLS Gorskog kotara putem Fonda za Gorski kotar Također, dva zaključka odnosila su se na prijevoz. Prije svega smo predložili da županija pored svoje zakonske obveze financira i prijevoz učenika razredne nastave osnovnih škola na području jedinica lokalne samouprave koja stanuju na udaljenosti manjoj od tri kilometara, te učenicima predmetne nastave (5.-8.razred) koji stanuju na udaljenosti manjoj od pet kilometara od škole. U razgovorima sa mnogim roditeljima i goranskim načelnicima i gradonačelnicima djeca koja ne ostvaruju uvjet određene udaljenosti od mjesta stanovanja do škole ne ostvaruju pravo na prijevoz, pa to zapravo postaje problem u svakoj zajednici. To dovodi do nezadovoljstva roditelja i djece, a problem naročito dolazi do izražaja tijekom zimskog perioda godine. Radi se zaista o manjem broju djece i mislimo da zaista to za proračun Županije ne bi trebalo predstavljati problem. Na ovaj prijedlog Župan je pojasnio da će se usvojenim amandmanima povećati sredstva JLS GK radi čega bi općine i gradovi mogli osloboditi svoja sredstva kojim će financirati takav prijevoz. Ono što ponavljamo iz sjednice u sjednicu Županijske skupštine je žurna izrada mreže autobusnih linija, pa smo upravo navedeno također predložili u amandmanu. Tim prijevozom prvenstveno bi se osigurao svakodnevni prijevoz učenika, studenata te ostalih stanovnika GK pa od istog nismo odustali budući da smo dobili informaciju kako je PGŽ izradila tri studije i definirala dvije mreže linija-minimalnu i održivu, te da će se sa JLS dogovoriti koji standard prijevoza žele za svoje građane i to će također uklopiti u proračun PGŽ. Ponavljamo da je nova mreža autobusnih linija koja će odgovarati stvarnim potrebama stanovnika Gorskog kotara prijeko potrebna, a sve kako bi učenici i studenti ostvarili svoje pravo na obrazovanje, radnici svoje pravo na rad, starije stanovništvo i umirovljenici pravo na bolju zdravstvenu skrb, a istovremeno bi radi bolje prometne povezanosti Gorskog kotara sa ostalim dijelovima županije, posebno s Rijekom, povećali mogućnost ostanka tog stanovništva u Gorskom kotaru.

Stoga ćemo i dalje pratiti kojim tijekom idu pripreme oko izrade mreže autobusnih linija i inzistirati na istom, naročito imajući u vidu da je Vlada RH donijela odluku o sufinanciranju javne usluge cestovnog prijevoza putnika za razdoblje od 2021. do 2027. godine kojom je predviđeno da će se iz državnog proračuna godišnje s najviše 428,1 milijun kuna sufinancirati javna usluga u cestovnom prijevozu putnika. Ovu uslugu bi trebale ugovoriti županije i prijevoznici i to u iznosu do maksimalno 75 % ukupnog javnog doprinosa u cijeni javne usluge. Takvu mjeru ne bi valjalo prepustiti.

Spomenuli smo i OPG-ove sa područja GK za koje ćemo i dalje tražiti da se prilikom raspisivanja javnih poziva za dodjelu potpora kroz sufinanciranje mjera ruralnog razvoja u poljoprivredi na nivou PGŽ izmjeni uvjet natječaja na način da se jedan od uvjeta, a to je broj zaposlenih za OPG-ove sa područja GK izostavi iz razloga što je njihova proizvodnja u nepovoljnijem položaju i zbog geografskog položaja i zbog vremenskih prilika, te samim time ograničena i teško da mogu na tržištu konkurirati. Svjesni smo da je cilj mjera ruralnog razvoja potaknuti samozapošljavanje i zapošljavanje, te smo svjesni da je upravo radna snaga pokazatelj jačine pojedinog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ali zapošljavanje dodatnih osoba u OPG-ovima bila bi radi svega navedenoga otežavajuća okolnost. Zato smatramo da zapošljavanje dodatnih osoba može biti bonus onim OPG-ovima koji zaista zapošljavaju radnike, ali to nikako ne može biti otklon radi kojeg se OPG iz Gorskog kotara ne bi mogao biti sudionik javnog poziva.