EU-Hrvatska

Hrvatska očekuje dvostruko više od onoga što je dosad primila od EU-a!

Po dolasku u Bruxelles Plenković se sastao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom. Održan je video sastanak na vrhu Europske pučke stranke i odrađene konzultacije i pripreme za sutrašnje Europsko vijeće koje je, na temu proračuna, održano posljednji put u veljači.

Usprkos neuobičajenim okolnostima postignuti su temeljni ciljevi predsjedanja


U međuvremenu se, kazao je predsjednik Vlade i HDZ-a, puno toga promijenilo.

- Hrvatska je završila svoje predsjedanje u vrlo neuobičajenim okolnostima i brojnim preprekama za njegovo normalno i planirano odvijanje - rekao je, dodavši da smo uspjeli ostvariti temeljne ciljeve koje smo bili postavili.

Sada kada je Njemačka preuzela predsjedanje, s izmijenjenom epidemiološkom slikom, moguće je organizirati sastanak na vrhu te sutra slijede pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru i planu za oporavak od posljedica covida-19.

Plenković je rekao da zasad zemlje članice imaju bitno različita stajališta o predloženom paketu o kojemu će se pokušati postići dogovor u sljedeća dva dana.

- U ovom trenutku ima dosta zemalja koje imaju bitno različita stajališta, više je tema na stolu. Za Hrvatsku je važno da ukupan iznos koji će biti na raspolaganju bude otprilike duplo veći nego što je bio ovaj u prvih sedam godina našega članstva u Uniji. Kada se zbroje i jedna i druga košara, dakle i višegodišnji financijski okvir i EU-ov instrument Nove generacije.

Predložen plan oporavka u iznosu od 750 mlrd eura


Podloga za raspravu na samitu je prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

On je predložio Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. do 2027. godine u iznosu od 1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje od prijedloga Komisije, ali je zadržao prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija.

Plan oporavka nazvan „EU sljedeće generacije“ predložen je u iznosu od 750 milijardi eura - 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Predsjednik Plenković rekao je da ima određenih zemalja koje traže da imaju praktički pravo veta na planove drugih zemalja.

- Iz našeg iskustva mislimo da takva ideja nije dobra, ona bi usporavala korištenje sredstava.

Dodao je da je nama najvažnija poruka što veće predvidljivosti.

- Kriteriji koji će uzeti u obzir one parametre koji su važni da vidimo što se to dogodilo kroz covid-19 da nam trebaju dodatna sredstva. primjerice za Hrvatsku tu je najjednostavnije da naši građani razumiju pad BDP-a primjerice uzrokovan slabijom turističkom sezonom od očekivane, a to je realno da će biti manje i naravno da postignemo jedan mehanizam koji je fer. Ono što je sigurno za Hrvatsku će idućih nekoliko godina biti puno puno više sredstava na raspolaganju nego što je to bilo do sada.

Naš sustav normalno funkcionira


Upitan koliko dugo hrvatsko gospodarstvo može izdržati bez ove financijske pomoći, Plenković je istaknuo mjere koje je poduzela hrvatska Vlade prema privatnom sektoru.

- Šest milijardi kuna već je isplaćeno za plaće, za poslodavce. 600.000 ljudi je zahvaljujući našim mjerama dobivalo plaće - kazao je, napomenuvši da dodatne aktivnosti prema sektorima turizma, ugostiteljstva, prometa, organizacije događaja, te daljnje mjere skraćenog radnog vremena, pokazuju da iznalazimo sredstva.

- Uspjeli smo na domaćim i međunarodnim financijskim tržištima pribaviti 6 milijardi eura. Financiramo sve potrebe i države i javnog sektora, mirovine stižu na vrijeme, plaće … cijeli sustav normalno funkcionira.

Dodao je kako misli da je Hrvatska pogodila trenutak izlaska na domaće i međunarodno tržište po najpovoljnijim uvjetima i najpovoljnijim kamatama.

- Zadržali smo investicijski kreditni rejting, dobili sjajnu poruku u petak: Hrvatska je ušla u europski tečajni mehanizam II, što znači da smo u predvorju eurozone.

Posljednji sastanak koji je bio posvećen Višegodišnjem financijskom okviru održan je u bitno drukčijim okolnostima, prije izbijanja pandemije koronavirusa.

Plenković je rekao da se od tada, što se njega osobno i Hrvatske tiče, dogodilo prilično puno stvari: reizbor za predsjednika HDZ-a i pobjeda na parlamentarnim izborima, završeno je predsjedanje Vijećem EU-a, Hrvatska je ušla u ERM II te je dobio mandat za sastavljanje nove vlade.

- S prilično pozamašnom stečevinom u koferu dolazim na novi sastanak Europskog vijeća. Očekujem da svi budu konstruktivni, na razini očekivanja naših građana, bilo u Hrvatskoj, bilo u drugim članicama EU-a.