Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, označava posebno emotivan trenutak u našoj povijesti. HDZ PGŽ s dubokim pijetetom i trajnom zahvalnošću odaje počast onima koji su položili svoje živote za slobodu naše domovine.
U sjećanju nam je herojska obrana Vukovara, simbola hrabrosti i domoljublja. Oko 1800 neustrašivih branitelja predano se borilo do posljednjeg daha, ostavljajući nasljedstvo koje živi u srcima svakog hrvatskog građanina. U isto vrijeme, s tugom se prisjećamo Škabrnje, gdje su nevini građani životom platili svoja uvjerenja i težnju za slobodom. Neka njihova žrtva bude podsjetnik na važnost zajedništva, ljubavi prema domovini i trajnu zahvalnost prema onima koji su omogućili da danas živimo u slobodnoj Hrvatskoj.
Već tradicionalno, i ove godine, HDZ Rijeka s dubokim pijetetom sudjeluje u obilježavanju Dana sjećanja. Neka sjećanje na hrabre branitelje bude inspiracija za daljnje čuvanje naše slobode, a zahvalnost prema njima neka bude trajna i nepromjenjiva nit koja povezuje srca svakog Hrvata!
Prigodnu molitvu za sve nestale i poginule predvodio je mons. Sanjin Francetić.
U obilježavanju su, između ostalih, sudjelovali Josip Ostrogović, predsjednik GO HDZ Rijeka, Zvonko Radočaj, predsjednik zajednice Utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman PGŽ i Valter Štefan, predsjednik zajednice branitelja HDZ-a Gojko Šušak PGŽ.
U sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice, 18. studenoga obilježava se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Bitka za Vukovar, tada pod vojnom opsadom Jugoslavenske narodne armije, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. i u njoj je sudjelovalo 1800 branitelja. Slomu obrane grada prethodili su tragični događaji s fatalnim posljedicama: u borbama u gradu i na širem području Vukovara poginulo je oko 1600 branitelja, a njih oko 600 ubijeno je nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima. Poginulo je i oko 1000 civila, a ranjeno je više od 2500 osoba. Uz to je u srpske koncentracijske logore odvedeno oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.
Na dan 18. studenoga prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.
Zločin u Škabrnji izveden je planski, istodobno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su počinjeni zločini. Nakon oslobođenja Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te povratka u Škabrnju, dodatni civili poginuli su od posljedica kretanja kroz minska polja. Tridesetdruga obljetnica stradanja Vukovara i Škabrnje bit će obilježena višednevnim prigodnim programima u Vukovaru i Škabrnji.
Središnja obilježavanja i u Vukovaru i u Škabrnji tradicionalno započinju 17. studenoga navečer paljenjem svijeća i molitvom – u Vukovaru ispred Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“, a u Škabrnji na početku Ulice 18. studenoga 1991.